Gradnja utvrda na prostoru Hrvatskog zagorja započela je u kasnom srednjem vijeku, od kojih su rijetki sačuvani, a mnogi tek u ruševinama. Najveći broj zagorskih dvoraca datira iz 17. i 18. stoljeća, kada su hrvatski plemići prestankom turskih napada počeli graditi dvorce kao ljetnikovce i kurije. Ima ih 50-ak što je najveća koncentracija dvoraca na tako malom području. Brojni dvorci nisu bili održavani i još uvijek čekaju svoju obnovu, neki su i u privatnom vlasništvu, a u nekima su smještene institucije poput doma za djecu ili bolnice. Mi smo odabrali top 3 koje bi mogli posjetiti ove jeseni.
Dvorac Trakošćan
Nastao je krajem 13. stoljeća kao dio obrambenog sustava sjeverozapadne Hrvatske. Bio je manja osmatračka utvrda za nadzor puta od Ptuja prema bednjanskoj dolini. Prema legendi je ime dobio po tračkoj utvrdi koja je navodno postojala u vrijeme antike. Druga priča kaže da je ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima. Prvi vlasnici su nepoznati, no znamo da su od kraja 14. stoljeća dvorac posjedovali grofovi Celjski. 1584. Trakošćan dolazi u vlasništvo obitelji Drašković. Nakon godina zapuštanja dvorca, polovinom 19. stoljeća podmaršal Juraj V. Drašković grad obnavlja u rezidencijalni dvorac, a parkovni okoliš pretvara u romantičarski perivoj. Danas je u vlasništvu Republike Hrvatske i možete ga posjetiti.
Od 1.11. započinje zimsko radno vrijeme te će dvorac biti otvoren od 9 - 17 h. Cijena ulaznica za dvorac je 40 kn za odrasle, 20 kn za učenike do 18 godina, a djeca do 7 godina ulaze besplatno. Ulaz u park je za sve besplatan.
Dvor Veliki tabor
Smjestio se na vrhu Košničkog Huma još prije više od pola tisućljeća, a prema procjeni UNESCO-a pripada najvišoj kategoriji spomenika. Vlasništvo nad dvorom imali su mnogi slavni gospodari poput grofova Celjskih koji su bili među prvim vlasnicima, do obitelji Rattkay te poznatog hrvatskog slikara Otona Ivekovića. Najstariji dio dvorca je središnja peterokutna zgrada koja pripada kasnoj gotici, dok su ostale polukružne kule građene u 15. i 16. stoljeću. U 18. stoljeću su polukružne kule preuređene za stanovanje. Obnova dvorca trajala je godinama, a krajem 2011., završetkom druge faze radova dovedeni su u funkciju i prostori muzeja i ponovno je omogućen pristup posjetiteljima. Prema legendi, u zidu koji spaja peterokutnu kulu s ulazom u dvorac, zazidana je Veronika u koju se zaljubio sin moćnog bana grofa Hermana II. Celjskog. Kažu da se čak i danas u dugim zimskim noćima uz zavijanje vjetra čuje i jecanje nesretne Veronike.
Kao i u Trakošćanu, uskoro počinje zimsko radno vrijeme koje će biti od utorka do nedjelje, od 9 – 16 h. Ulaznica za odrasle iznosi 25 kn, za djecu, studente i umirovljenike 15 kn, ali možete kupiti i obiteljsku ulaznicu za 55 kn.
Dvorac Oršić
Dvorac Oršić je dao izgraditi grof Krsto Oršić 1756. godine na mjestu starije srednjovjekovne utvrde. Novi dvorac nije imao obrambenu funkciju, već isključivo stambenu. Nakon velikog potresa u 19. stoljeću, dvorcu je dodan trijem s timpanom i dorskim stupovima. Najočuvanija je ostala kapela te oslikani barokni oltar. Dvorac je bio feudalna rezidencija do 1924. godine kada su ga napustili i posljednji Oršići. Neko je vrijeme služio kao osnovna škola, a krajem 60-ih i početkom 70-ih godina 20.stoljeća potpuno je obnovljen, a njegove prostore danas krasi Muzej seljačkih buna. Okolina dvorca je uređena kao pejzažni perivoj s domaćim i egzotičnim biljnim vrstama, gdje je smješten i spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu.
Radno vrijeme muzeja je od 9 – 17 h od utorka do petka, a vikendom od 10 – 18 h. Ponedjeljkom je zatvoren. Cijena ulaznica za odrasle je 25 kn, djeca, studenti i umirovljenici će platiti 15, a i ovdje postoji mogućnost obiteljske ulaznice koja košta 55 kn.
